Saturday, June 25, 2016

UKURI KUBYAHA BYA FPR BITUMA KAGAME NA FPR BABURA AMAHWEMO-FPR NA KAGAME NTIBIGEZE BAHAGARIKA UBWICANYI MU RWANDA (GENOCIDE)

KANDA HANO UREBE IYI NKURU MUCYONGEREZA KURI INTABAZA.COM YITWA:THE REAL UNTOLD STORY THAT MAKES RPF-INKOTANYI UNCONFORTABLE – RPF NEVER STOPPED 1994 RWANDAN MASSACRES.
UMWICANYI RUHARWA MUBITEKEREZO BYE BYO KWIKIZA ABAHUTU

Abantu besnhi bafite ingengabitekerezo ya RPF-Inkotanyi bakomeza kwibwirako RPF yahagaritse ubwicanyi bwo muri 1994 mu Rwanda ariko ntakinyoma kiruta iki n giki kwisi. Mubyukuri nuko hamaze kuboneka impapmuro nyinshi zerakana ko FPR yakoze ibishoboka byose kugirango ubwicanyi bukomeze kuko aribyo byayiheshaga uburyo bwo gufata ubutegetsi yari yarananniwe gufata mumyaka igera kuri 5 yarimaze ishaka guhirika ingoma yabahutu mu Rwanda. Ikinyoma cya“Genocide” yabatutsi nicyo cyahesheje ingoma yabatutsi ubutegetsi kuko nibyo abashaga bayo babaga muburayi na US bakoreshaga baka intwaro zo kuza kwica abanyarwanda.  Kubyerekeranye namasezerano ya FPR na leta ya Habyarimana yagomba kuza nyuma yinzibacyuho byagarariraga abatutsi ko nta amahirwe bari bayifitemo kuko b atagombaga gutsinda amatora. Niyompamvu bahisemo gutanga abatutsi babaga murwanda kugirango bicwe maze babone ubutegetsi.  Kurubwo bamaze kwica Habyariaman bahise bakurikizaho umugambi wo kwambika ubusa leta ya Jean Kambanda (Abatabazi government,http://www.theproxylake.com/wp-content/uploads/2011/01/Jean_Kambanda_Statement_engl.pdf) mugihe Theodore Sindikubwabo yari president wagateganyo Habyarimana amaze kwicwa nabatutsi. 
Kwisi hose birazwi neza ko ubwicanyi mu Rwanda bwaba ubwabahutu nabatutsi bwose bwatangijwe nihanurwa ryindege ya Habyarimana. Nubwo indege yahanutse umwana wumututsi akanywa amata aariko naniko yarutse amaraso. Uguhanurwa kwindege ya Habyarimana muri 1994 niyo yabaye imbarutso yubwicanyi ndenga kamere mu Rwanda. Tubuibutse ko iyo ndege yaritwaye abapresida Juvenal Habyalimana na Cyprien Ntaryamira bu Rwanda n Uburundi bari bavuye mumishikirano y amahoro Arusha mugihugu cya Tanzania kandi iyi mishikirano abatutsi bo mukarere na leta ya America ntibari bayishimiye kuko bari baziko yabavutsaga amahirwe yo kujya kwiba amabuye yagaciro mugihugu cya Congo. Kandi mugomba kwibuk ko aba ba presidents bombi bari bakomoka mu bwoko bwa Abahutu bugize hafi (85%)byabaturage babahutu nabarundi. 
Iki gikorwa ndenga kamere cyiterabwoba mpuzamahanga cyakozwe na FPR iyobowe na Paul Kagame wumututsi ruhagwa kandi bakaba bagize  (15%) ibyabaturage batuye u Burundi nu Rwanda. Ibi kandi biikaba byaraje bikurikiye ibitero bya FPR yagabye ku Rwanda ivuye i Buganda ifashijwe na president Yoweli Museveni wu Buganda nawe ukomoka mubatutsi bo mu Rwanda bo mukarere ka Kabuye hafi ya Nyarutovu na hahoze ari Commune Tare ubu hakaba hose hitwa Rulindo ndetse nigihugu cya Tanzania cyarikiyobowe na Nyerere Julius wari warababajwe nurupfu rwa Kayibanda Gregoire wishwe na Lizinde wari maneko mukuru kubutegetsi bwa Habyarimana akaba yarashaka kwihimura kuri Habyarimana. Ibi bikaba byarakurikiwe nukwicwa kwa uwari preszida wu Burundi, Melchior Ndadaye akaba anariwe muhutu wambere warugiye kuyobora igihugu cyu Burundi nyuma yamatora yambere Rusange aho yari yatowe nabarenga 65 % byabarundi. Tubibutse ko iki gitero cyokwica Ndadaye nabari bagize leta ye bose halimo nabatutsi cyateguwe kandi kigasohozwa na Paul Kagame icyo gihe waruri muburundi arara kwa Presida Pierre Buyoya wumututsi kandi wayoboraga uburundi mbere ya Ndadaye. Abatutsi akaba aribo bari bgize leta yuburundi yaba iya gisivili nigisirikali(http://www.hartford-hwp.com/archives/36/468.html).
PAUL KAGAME ATEGURA UKUNTU AZICA HABYARIMANA NABAHUTU AGAFATA U RWANDA
Nyuma yaho FPR imariye kwwicira abaprezida babiri babahutu Habyarimana wu Rwanda na Ntaryamira wu Burundi murako kanya FPR yahise yubura imirwano kugirango ifate u Rwanda yirukane abahutu mugihugu maze iyobore akarere mugukomeza umugambi wabatutsi ugamije guhindura abaturage bo mukarere abagaragu babatutsi noguhindura abahutu abacakara babo nabagaragu. FPR yari yaramaze kwinjiza abantu bayo mugihugu mumugambi wokwica no guhotora abategetsi babahutu batari bayishigikiye ndetse nabatutsi bari badashigikiye gahunda yabatutsi yo kwica abahutu. Bamwe mumiryango yabatutsi yakiriye abatutsi ba FPR bari baracengeye maze ibafasha mukuneka nokwica bamwe mubategetsi babahutu. Ibyo FPR yabikoraga igirango ibone inkunda mubihugu byamahanga. Kandi ibi bikorwa byo kwica abatutsi bikozwe nabatutsi bari baracengeye warumwe mumugambi warushigikiwe nabanyamerika barimo Bill Clinton, Tony Blair, nuwayoboraga ibyerekeranye nimpunzi muri leta ya America. Kubera ubwicanyi bwa FPR bwari bwakwirakwiye hirya nohino ilimo kwica urubyiruko rwabahutu ibi byatumye urubyiruko rwinshi rwabahutu rwihutira kwinjira mungabo zigihugu kugirango zivune umwanzi wabanyarwanda ariwe FPR. Tubibutse ko imiryango myinshi yabatutsi yari yarahishe intwaro hirya no hino za FPR hama munsenge zinzu cg se munziina aho batara imineke. Ibi byoguhisha izi ntwaro bya FPR murwanda muri 1990 nanibyo FRP ilimo gukoresha mu Burundi. Nubwo abarundi batari muntambara yeruye nkuko byari bimeze mu Rwanda bagombye kumenya neza amayeri yabatutsi ba FPR ikayikiza mbere yuko birenga inkombe nkuko byagendekeye Habyarimana.

Kubera ko u Rwanda rari rwaramaze kugurishwa kandi AMerika ikaba yari yamaze guhumurirwa namabuye yagaciro muri Congo imirwano yo muri Mata 1994 yabaye indashoboka kugirango leta yabatabazi ibe yarashoboye kuyirwana. Cyane cyane ko Abahutu binda nini cyane cyane baturuka mumajyephfo yu Rwanda bari baramaze nokwemeza rubyiruko rwo mu Nduga na mu Bushi ko badakwiye kwirirwa bajya mugisirikali kuko ari Abakiga ba Habyarimana balimo ku rwana na FPR ko kandi FPR ariyabanyenduga. Ko nifata ubutegetsi ntakibazo Twagiramungu izamugira ministri wintebe ubwo ubutegtsi bugasubirana abanyenduga. Ndibuka ko turwana intambara yo mumutara na Byumba abasirikali benshi bava muturere twa GITARAMA, BUTARE, GIKONGORO, KIBUYE, na CYANGUGU bataye imirwano bakirukankira ikigari maze bagacumbikirwa nabene wabo bari batuye mumugi wa Kigali. Bamwe muribo bari mumiryango yuburenganzira bwikiremwa muntu kandi iyo miryango yari yarashingiwe guharabika ingoma ya Habyarimana nigisirikali kugirango FPR ibone ingufu za politiki anaribyo byatumye ingoma yabatabazi itabona intwaro. Mubari bashishikariye muribi bintu twavugamo nka abari bibumbiye mumuryango LIPRODOR barimo umugabo waje kuba Ministri mu Rwanda mugihe cya TWAGIRAMUNGU FAUSTIN ariwe RWAKA THEOBALD nagatsiko ke baje nyuma gukorana na DESFORGES wakoreraga Human Rights Watch yabanyamerika akaba anariwe waje kuvugako Abahutu bakoze itsembatsemba ryabatutsi. Rapport yakoresheje zose zateguwe naba bahutu bibisahiranda bo muri LIPRODOR.

Tubibutse ko ingoma yabatabazi yasabye FPR incuro nyinshi guhagarika imirwano kugirango abantu besnhi begukomeza gupfa cyane ko nabatutsi bari bamerewe nabi ariko Paul Kagame yasubije avugako ntabatutsi bari mu Rwanda ko bose ari interahamwe. Kandi binazwi neza ko uwaruyoboye ingabo zumuryango wabibumbye zari ziyobowe numusirikali wo muri Canada warufite Indaya yumututsikazi kukacyiru General Romeo Dallaire yagize uruhare rukomeye mugutegura ubwicanyi bwa FPR nokuyifsha gufata ubutegetsi hano mu Rwanda. Ikintu gikomeye MINUAR yakoze mu Rwanda nuko yafashije FPR kwinjira mu Rwanda mbere yuko imirwano yubura. MINUAR yafashije FPR kujya ikoresha inkwi zivuye i Bugande ariko mubyukuri ntankwi bazanaga mu Rwanda ahubwo MINUAR yafataga abasirikali binyenzi maze ikabaryamisha hasi hejuru ikabagerekaho inkiw nkuko ingabo za HABYARIMANA zitari zemerewe gusaka imodoka ziherekejwe na MINUAR na Dallaire nuko abasirikali binyenzi barenga ibihumbi 3 bashoboye kwinjira mumugi wa Kigali mugihe cyimyaka ibiri baherekejwe na MINUAR. Ikindi nuko yatanze rapport muli ONU avugako u Rwanda rudakeneye abasirikali besnhi ba ONU ubwo biza kuvamo kugabanywa. Kuburyo ubwicanyi buba MINUAR ntiyarigishoboye gutabara abanyarwanda ariko wari umugambi wo guha FPR insinzi. 
Ntabwo abantu besnhi bajya babwira abanyarwanda kubarwa yanditswe na  RPF-Inkotanyi iyandikira ONU the kutaliki ya 30 zukwa Mata 1994, aho FPR yabuzaga ONU kohereza ingabo zogutabara kuko niramuka izohereje FPR iraza kuzirasaho. Ibi byabaye imbaga yabanyarwanda irimo kwicwa kandi nanibwo uwari preszida wa Amerika Bill Clinton yavuzeko ONU ntigomba kohereza ingabo mu Rwanda kuko umuhungu wabo (KAGAME) alimo gutsinda. Nguko uko abatutsi nimbaga yabanyarwanda yatanzwe na FPR na Amerika kugirango babone ubutegetsi nuko bajya gusahura u Congo. Mukinyoma bakwirakwije ngo nuko abatutsi bagombaga gutabarwa bose bari bamaze kwicwa muri Mata 1990. Niba koko ariko biri none se kuki bita ubwicanyi bwo mu Rwanda ko bwamaze iminsi ijana? Urumva FPR itari izi neza ko ilimo gutsembatsemba abahutu kuko abatutsi besnhi bari bamaze guhungira mumaboko ya MINUAR nkuko byari byarateguwe. 

IKINYOMA CYABATUTSI KUMUBARE WABATUTSI BISHWE MURI 1994

Ikinyoma cyambere cyabatutsi nabambari babo bakwirakwije hirya no hino kwisi kandi aho umunyarwanda wese ukunda u Rwanda cyane umuhutu wese yaba ari hano mu Rwanda cyangwa se hanze mumahanga bagomba kwigisha abana babo ubugome bwa FPR nabambari bayo nuburyo yakwirakije ibinyoma kugirango ikomeze itoteze abahutu nurubyaro rwabo. Ikinyoma cyambere nuko ntatsembatsemba ryabatutsi ryabayeho kuko arabahutu nabatutsi bombi barishwe muri 1994 bazizwa ibya politiki kuba bari bashibigiye umwanzi wu Rwanda ariwe FPR. Mubishwe muriki gihe halimo na ministry wintebe UWIRINGIYIMANA AGATHA kandi akaba yarumuhutukazi wo muNduga i Gitarama. Ibi byerekana ko ntawishwe kubera ubwoko bwe kuko umuyobozi winterahamwe yari Umututsi witwa JERRY ROBERT. Uyu Kajuga yafashwe bwangu bwangu na ONU imujyana mu Rwanda kugirango ahite yicwa mbere yuko bimenyekana yuko ari umututsi. FPR yahise imwica ibifashijwemo na ONU na Amerika kugirango babashe gusibanganya ibimenyetso byubututsi abantu batazamenyako interahamwe zari ziyobowe nabatutsi anaribyo byafashije abatutsi benshi ba FPR mukwinjira munterahamwe bakigira interahamwe nyuma bakajya bica abayobozi binterahmwe bamwe murabo nka Katumba nabandi. .Ikibazo kiriho kandi kizahoraho mumateka nyarwanda nuko abatutsi bumva ko aribo bishwe bonyine kandi twese tuzi neza ko FPR yishe abahutu besnhi kurusha abatutsi bishwe. Urugero nurwibinyoma FPR yagiye ihindagura uko bukeye nuko bwije. 

IMVUGO YA FPR KUBATUTSI BISHWE MU RWANDA NUBURYO YAGIYE IYIHINDAGURA

Muri 1995 FPR nabambari bayo barimo Alison Des Forges na America bakomeje kugenda bavugako hishwe abatutsi miliyoni imwe nibihumbi maganabiri. Ariko nyuma baje gusanga iki kinyoma kitazafata bahindura imvugo. Bamaze gusanga FPR yarishe abahutu besnhi mu Rwanda muri 1994-95 bahise bahindura ikinyoma baba bongeyemo ko hapfuye abatutsi nabahutu moderes. Nyuma yigihe gitoya abatutsi baba barahinduye bati hishwe abatutsi millioni imwe. Iki kinyoma bagikomeraho kuko bashakaga kwerekana uburyo barenganye ariko nyuma nibwo abaprofesseri babanyamerika aribo Profeseri Christian Davenport na Allan Stam bo muri Michigan University  banyomoje ikinyoma cyabatutsi babashira kukarubanda berekana ko ibi binyoma ntashingiro bifite. Kugeza naho babateye ubwoba bababwirako nibakomeza gukora ubushakashatsi bwabo mu Rwanda bashobora kwicwa bagatabwa mugisura cyikinyamugezi cyabaga inyuma ya University yu Rwanda. DORE UKO FPR yafashwe numutego yiteze mubyerekeranye numubare wabatutsi bishwe (here is the truth about the exact number of the Tutsi killed in Rwanda after the terrorist act of shooting down the Habyarimana presidential plane that killed two Hutu presidents, Habyarimana Juvenal of Rwanda and Ntaryamira Cyprian of Burundi). Dore ukuri kubatutsi bishwe nyuma yuko indege ya Habyarimana ihanurwa nabaterabwoba babatutsi bo muri FPR iyo ndege ikaba yarishe abaprezida babiri babahutu Habyarimana wu Rwanda na Ntaryamira wu Burundi.

Urwanda ruterwa ninyenzi muri 1990 rwari rutuwe na miliyoni 5 nibihumbi maganatatu byabanyarwanda. Muri 1994 Abanyarwanda bari milioni 6. Abahutu 85%, Abatutsi bagize 14% gusa naho abatwa ari 1%. Ibi byerekana ko kuvuga ko abatutsi bishwe muri 1994 batageraga kuri millioni. Nubwo iki ari ikinyoma abanyarwanda bishwe muri 1994 barenga miliyoni kandi abesnhi bari abahutu nkuko tugiye kubyerekana hano hasi. 

MURI 1994 ABANYARWANDA BARI MILIONI 6 (IN 1994 RWANDANS WERE SIX MILLION ONLY)

Nkuko Abaprofeseri babanyamerika Christian Davenport na Allan Stam babivuga muburyo bwubushakashatsi bwakoranywe nubuhanga buhanitse nyuma bugatamaza FPR nabambari bayo kandi abahutu bagomba kujya bakoresha mukwigisha abana babo mukunyomoza ikinyoma cyabatutsi kubyerekeye ihonyamuntu ryabaye mu Rwanda muri 1994 nuko FPR yishe abahutu besnhi kurusha abatutsi bishwe. Dore tubibashirire mumibare kuburyo bizaborohera mugusobanurira abana bacu uburyarya bwa FPR nuburyo yishe abanyarwanda yarangiza gafata amagufwa yabo akayashira mumikebe no mutubati kugisozi kugirango abazungu bamuzanire infashanyo. Mubyukuri dore nuko tubabajwe nabanyarwanda bose bapfuye bazira ubwoko bwabo nibitekerezo byabo ntabwo dushigikiye ibinyoma byakurikiye ipfa ryaba banyarwnada. Mubyukuri dore uko byagenze mu Rwanda nuburyo kinyoma cya jenosidi cyamamaye kikamamazwa mu Rwanda. 

Nkuko nabivuze haruguru muri 1994 abanyarwanda bose bari milioni esheshatu 6000000 nukuvugako 85% bya 6000000 by Abahutu nukuvuga ko Abahutu bari milioni eshanu nibihumbi ijana 5100000 byabanyarwanda. Naho 14% bya milioni 6 aribyo bingana nabatutsi 840000 bari mu Rwanda. Naho !% byibisigaye nabatwa bari bangana na 60000. uretse ko kuri FPR ntamuhutu ntamutwa bose bafite amazuru manini kubera iyo mpamvu bagombaga bose kwicwa kugirango hasigare ubwoko bwibimanuka byaturutse mubisiniya. Gusa Imana n tirenganya nubwo bishe abahutu bageze nyuma basanga ari akawamugani wo gutema igiti wicayeho. Uretse kuba bari bacukuye ibyobo byinshi mubikari byabo bategerje guhambamo abahutu ubu nibo bagaramye mumikebe nutubati hirya no hino kumisozi yuru Rwanda. 

UBURYO IMIBARE YABATUTSI BO MURI IBUKA YABAGURISHIJE IKINYOMA CYABO KIKABASHIBUKANA

Ikinyoma cya FPR yuo hishwe abatutsi milioni imwe cyaje gutamazwa bimazwe kwerekanwa nabashakashatsi babahanga yuko mu Rwanda muri 1994 ntabatutsi bagera kuri millioni urwanda rwari rufite. Bakoresheje uburyo nerekanye haruguru u Rwanda rwari rufite Abatutsi 840.000. IBUKA nayo imaza guhaga amaraso yabanyarwanda iba iratururutse iti mumalisti dufite yubushakashatsi bwacu biratwereka ko hari Abatutsi bagera bihumbi maganatanu 500,000 gusa barakotse. IBUKA yashizeho ijambo gusa ishaka gutera imbabazi kugirango yerekane ko koko abatutsi bishwe umusubizo. Ntashiti ko abatutsi batishwe ariko ntabwo arabo FPR yashkaga kwereka isi ko bishwe. Kuko dufashe ibihumbi 840000 tugakuramo ibihumbi 500000 turasigarana ibihumbi 340000 byabatutsi bapfuye. Imana ibahe iruhuko ridashira kuko bazize akamama ninda nini ya kagame na FPR. Reka noneho dufate imibare itangazwa na FPR ivugako mu Rwanda hishwe milinioni imwe maze dukuremo abatutsi 340000 bishwe. Turaza gusigarana ibihumbi 660000 byabanyarwanda bishwe mugihe cya FPR yicaga Abahutu. Ikibazo ni leta yabatutsi ba FPR kutubwira aho ibi bihumbi 660000 byabahutu bishwe nkuko FPR ibyivugira byahambwe? Mubyukuri amagufwa menshi yabanyarwanda bari mutubati kugisozi nayababyeyi bacu FPR yatabuye iratandika. Kuko nkuko tubizi mumuco nyarwanda ntamunyarwanda wifuza kuramukira kumagufwa yabe bapfuye uretse arabo wita abanzi bawe. 

Mubyukuri rero nuko FPR icuruza amagufwa yabanyarwanda yishwe babahutu iyitirira Abatutsi. Ahubwo icyagombye gusabwa nugukora iperereza hakoreshejwe ikorana buhanga rya DNA kugirango tumenye ayo magufwa nayabande yavuyehe ese abo bantu nabo mubuhe bwoko ahambwe ahongaho. 
Nkuko twaje kubibona nuko FPR yandikiye UN ibabuza kohereza ingabo zo gutabara kugirango ibone uko yihimura mukwica abahutu muri gahunda yari yarateguwe na ROSE KABUYE yitwa PUNGUZA iyo gahunda ikaba yariyo kugabanya umubare wabahutu kugirango abatutsi aribo baza kuba benshi. Kugirango wumve iybi ngibi neza ugomba kureba documentaire kuri iyi video itubwira neza uko byagenze mu Rwanda ikaba yarateguwe na PROFESSORS CHRISTIAN DAVENPORT na ALLAN STAM
NONEHO WAZA NOKUREBA IYI NGIYI NAYO IVUGA UKUNTU KAGAME ARIWE WISHE HABYARIMANA KUGIRANGO AFATE UBUTEGETSI

No comments:

Post a Comment